Kako je Handelsbanken povratio svoj status post-kriznog ideala

Ako je bilo koji europski zajmodavac do sada imao dobru 2020. godinu, to je Handelsbanken.

Druga najveća švedska banka bila je ideal opreznijeg, dosljednijeg i usmjerenijeg poslovnog modela nakon krize 2008. i eurozone. Sada je opet u modi, jer ulagači opet favoriziraju jednostavnije europske zajmodavce u odnosu na složenije, globalne tvrtke.

Prema Berenbergu, Handelsbanken je najcjenjenija bankarska dionica na kontinentu prema cijeni do rezervi. Do sredine lipnja njezine su dionice imale bolje rezultate u 2020. godini od bilo koje druge banke u Europi, osim Deutsche Bank i UBI Banca, niti jedna od njih nema puno razloga za pohvalu.

Možda ovo ne treba čuditi.

"Tijekom turbulentnih vremena na nas se gleda kao na sigurno utočište", kaže Lars Höglund, šef odnosa s investitorima u Handelsbankenu.

Međutim, donedavno je Handelsbanken imao svoj dio sumnjičavih. Borila se s korak s brzom digitalizacijom rivala i pretrpjela niz kratkotrajnih mandata izvršnog direktora. Nordijsko plašenje pranja novca krajem 2010. donijelo je mnogo veće troškove usklađenosti.

Carina Akerström, izvršna direktorica Handelsbanken-a

Kad je početkom 2019. Carina Akerström preuzela dužnost izvršne direktorice, bila je toliko nezadovoljna financijskim rezultatima Handelsbanken-a da je suspendirala mehanizam podjele dobiti osoblja Oktogonen. Prošle je godine zatvorila urede na Baltiku, u Njemačkoj i Aziji, kako bi pokrila troškove.

Relativno niska izloženost Handelsbanken-a Europi u nastajanju prethodno ga je spasila od najgorih skandala s pranjem novca. Novi fokus na Skandinaviji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj sada čini njegovo poslovanje još jednostavnijim i još manje rizičnim - barem iz perspektive financijskog kriminala.

Koncentracija

Nedavna nadmašivanja cijene dionica banke nemaju nikakve veze sa švedskim nedostatkom strogog zaključavanja. Izvoz pokreće velik dio švedskog gospodarstva, pa se zemlja suočava s još gorom recesijom od one koju je doživjela 2009. godine.

Umjesto toga, Handelsbanken danas izgleda bolje od ostalih upravo zato što je ta kriza još uvijek sveprisutna. Diverzifikacija se računa malo. To je istaknulo prednosti banaka koje se usredotočuju na to da dobro posluju u jednoj zemlji ili podregiji, posebno one koje to rade uz održavanje jakih kapitalnih rezervi.

Handelsbanken ima omjer kapitala od 17.6%, jedan od najviših u Europi. Usporedite to s bankom kao što je Santander, s omjerom od samo 11.6%. Danas Santander može manje uvjerljivo tvrditi da je tako nizak omjer opravdan nedostatkom ekonomske korelacije između Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Brazila, njegovih najvećih tržišta.

Iznad svega, investitori favoriziraju Handelsbanken u ekonomskom padu zbog njegove reputacije kreditiranja s manjim rizikom. Kreditni gubici povećali su se u prvom tromjesečju kad je uprava izdvojila kapital za potencijalni utjecaj Covid-19, ali to je i dalje iznosilo samo 0.08% njegove knjige zajmova, najniže rezerve u Europi u prvom kvartalu.

To je unatoč pozajmljivanju komercijalnih nekretnina, koje je notorno nestabilno, čineći oko trećinu knjige zajmova Handelsbanken-a. To je jedna od najviših razina takvog kreditiranja u europskom bankarstvu, prema Johan Ekblom, analitičaru iz UBS-a.

U ovakvoj krizi morate biti skromni prema kvaliteti imovine. Ako bi se ova kriza nastavila dugo, i preko ljeta, onda je to druga situacija 

 - Lars Höglund, Handelsbanken

U Velikoj Britaniji, koja čini mnogo veći udio u poslovanju Handelsbanken-a nego u prošloj krizi, takvo je posuđivanje gotovo 60% knjige kredita.

U međuvremenu, banka je brže rasla u Norveškoj nego u Švedskoj, što bi moglo nagovještavati loše s obzirom na kolaps cijene nafte.

"U ovakvoj krizi morate biti skromni prema kvaliteti imovine", prihvaća Höglund. "Ako bi se ova kriza nastavila dugo, i preko ljeta, onda je to druga situacija."

Unatoč tome, kvaliteta zajmoprimaca Handelsbanken i njihova kolaterala stoji na dobrom mjestu. Prosječni omjer zajma i vrijednosti u Velikoj Britaniji i Norveškoj iznosi oko 50%. Banka je već dugo skrenula više na uredske blokove nego na trgovačke centre, štiteći se od sada sve eskalirajućeg porasta internetske kupovine.

"Kada posuđujemo nekretnine, ne tražimo nekretnine same po sebi, već za solidne, konzervativne, dugoročne vlasnike nekretnina", kaže mi Höglund. "Moramo vidjeti i druge novčane tokove, ne samo od imovine, već tražimo kupce koji se mogu prilagoditi različitim dijelovima potražnje."

Niži rizik

Nema sumnje da je Handelsbanken imao visoku kvalitetu imovine. Godinu je započeo s omjerom nenaplativih zajmova od samo 0.04%, nižim od bilo koje druge banke njegove veličine, čak i u Skandinaviji.

"To je dobro polazište kad uđete u krizu poput ove", komentira Höglund.

Tijekom posljednja dva desetljeća, primjećuje Ekblom, prosječni trošak kredita Handelsbanken-a iznosio je samo 0.06% od njegove knjige zajmova. To je u usporedbi s 0.15% u Nordei, najvećoj skandinavskoj banci.

Razlika je možda djelomično u tome što se Handelsbanken drži bogatijih zajmoprimaca. Međutim, Handelsbankenov povijesno niži rizik također je povezan s njegovim poslovnim modelom. Primjerice, Nordea je ranije bila veća korporacijska i investicijska banka, što je neizbježno donijelo veću izloženost sektorima kao što su energetika i brodarstvo.

Potreban je veći iskorak vjere da bismo rekli kako će kreditna kvaliteta Handelsbanken-a uvijek biti niža jer je puno bolja od ostalih pri odabiru kredita u istoj zemlji i sektoru. Nakon krize 2008., troškovi kredita Handelsbanken-a u Švedskoj nisu se puno razlikovali od onoga što je Swedbank označio, prema Ekblomu.

No, budući da se svaka druga europska banka u takvoj boli - a i druge nordijske banke, poput Swedbanka, također vrte od gomile skandala s pranjem novca - ne čudi da su ulagači gladni prinosa za sada spremni pružiti Handelsbankenima korist od sumnje.