Bankarstvo: Novo desetljeće, slični problemi

Novosti i mišljenje o financijama

Kako bankarska industrija izgleda kad ulazimo u novo desetljeće? Vrijedi se osvrnuti na onaj koji je upravo završio prije nego što to učinimo.

Siječanj 2010. još je uvijek bio najgore vrijeme za bankarstvo. Sada je lako zaboraviti da je, dvije godine nakon početka globalne financijske krize, izgledalo da je čitav koncept industrije u opasnosti. Europa je kriznu krišku uhvatila kasnije od SAD-a, a banke su na kraju pretrpjele puno više. Bila su to izvanredna vremena.

Srećom, najgore je sada iza nas, ali s osvitom 2020. godine ostaju ozbiljni izazovi za gotovo sve banke, kao i neke još uvijek izvanredne epizode.

Evo jednog koji viri: krajem 2019. Euromoney je razgovarao sa višim švicarskim privatnim bankarom. Švicarska se već neko vrijeme bori s negativnim stopama i banke su počele naplaćivati ​​svoje veće neto klijente za držanje depozita. Na nesigurnim tržištima klijenti nisu toliko skloni ulaganju novca na posao. 

Pa, koja je najbolja investicija u ovom okruženju? Unovčiti. 

Mnogi bogati Švicarci svoj novac premještaju u novčanice i, ako ih ne skrivaju pod madracem, barem ih ne stavljaju ni blizu banke koja želi naplatiti novac na depozitu. Nedavno je stigao do faze, kaže ovaj bankar, gdje se Švicarska narodna banka počela brinuti da možda neće imati dovoljno novčanica u optjecaju. 

Toliko o bezgotovinskom društvu.

Negativne stope

Negativne stope veliki su izazov, posebno u Europi i Japanu. Vratimo se opet 10 godina unazad. Sjećate se kad su banke sve nastojale skupiti depozite kao jeftin izvor financiranja i znak snage? Danas, ako živite u okruženju s negativnom stopom, imati više depozita nego kredita lijevan je način gubitka novca. 

Dakle, mantra za sada među rukovoditeljima banaka jest da se moraju podudarati knjige. Pokušajte staviti u rad što više svojih depozita. Banke u svojoj osnovi zarađuju od raspona između novca koji im se daje (depoziti) i novca koji daju (krediti). Pri omjeru zajma i depozita od 100%, stvarno nije važno je li stopa depozita -0.5%, a stopa zajma + 1.5%. Ista je marža kao da su odgovarajuće stope 5% i 7%. 

Ono što ostaje za vidjeti jest hoće li ovaj poticaj za stavljanje depozita na posao dovesti do porasta loših zajmova, pogotovo jer su banke koje se bore s negativnim stopama također one koje se nose s ekonomijama koje se bore s problemima.

Nikada prije nismo vidjeli takav trajni utjecaj geopolitike na poslovno povjerenje i raspoloženje financijskog tržišta 

 - Viswas Raghavan, JPMorgan

U ovom izdanju Euromoney ponovno pomno proučava učinak 25 banaka za koje mislimo da u kombinaciji daju dobru sliku o zdravlju globalnog bankarstva. Čini zanimljiv pregled. 

Banke manje rade s više. Samo je jedna banka smanjila ukupnu imovinu u prvih devet mjeseci 2019. - UniCredit, koja je u tom razdoblju prodavala tvrtke. Banke su kolektivno povećale imovinu za 5.5% u istom razdoblju 2018. godine.

Ali izvedba imovine bila je loša. Ukupni prihodi porasli su za 1.1%, ali pad od 11 od 25 banaka. Prinos na imovinu i povrat na kapital smanjili su se za više od polovice od 25. Ukupna dobit pala je za 2.7%, a pojedinačna dobit pala je za 12 od 25 banaka koje pregledavamo.

Povrat na kapital bolna je točka za industriju već više od deset godina i nema znakova da će se poboljšati. Kako nam ovaj mjesec kaže Jean Pierre Mustier, izvršni direktor UniCredita i jedan od najcjenjenijih komentatora bankarske industrije: „Banke riskiraju da postanu vrijednosne zamke. ROE opada dok 'E' raste. Kao standardni povratak na opipljivi kapital za industriju, 8% je novih 10%. " 

To je jedva najohrabrujuća poruka koju dajete dok postavljate novi četverogodišnji strateški plan za svoju banku, kao što je Mustier to činio u prosincu 2019.

Najveća prijetnja

Međutim, možda se najveća prijetnja bankarstvu u 2020. godini odnosi na stvari izvan kontrole industrije. Lako je ponekad zaboraviti koliko je industrija integralna za sve djelatnosti - možda joj se samo tehnologija približava. 

Ako svijet dobro posluje, i bankarstvo mu dobro ide. Ako posluje loše, banke trpe (i naravno, kao što su nas naučili 2007/08. I njegove posljedice, ako samo bankarstvo prolazi vrlo loše, može dignuti u zrak i ostatak svijeta).

Kao što nam je ovaj mjesec rekao Viswas Raghavan, izvršni direktor za EMEA u JPMorganu, koji je danas nedvojbeno najmoćnija banka na svijetu: "Nikada prije nismo vidjeli tako trajni utjecaj geopolitike na povjerenje u poslovanje i raspoloženje na financijskom tržištu."

Ne sugerira da ćemo krenuti u nove urnebesne dvadesete. Za bankarstvo je nježno mrmljanje vjerojatno u najboljem interesu svih.