U bejrutskoj Karantini, području uništenom eksplozijom u gradskoj luci 4. kolovoza, dobrovoljci su ušli u pomoć u čišćenju njezinih ulica.
Pomažu ugroženim stanovnicima područja, a sada i beskućnicima, gdje država nije, oduzimajući osjetljivu infrastrukturu uzrokovanu eksplozijom u kojoj je smrtno stradala najmanje 171 osoba, a više od 6,000 ozlijeđeno.
Surova je alegorija za život u Libanonu, gdje je sistemski korumpirana vlada svoje ljude gurnula do točke prijeloma.
"Ovo je najtužniji dio", kaže viši libanonski bankar Euromoneyu. “Ljudi tamo više nemaju ništa, nema države, nema vlade.
“Hvala Bogu na mladima. Dolaze pomesti, odnijeti smeće. Hvala Bogu na civilnom društvu, jer država je potpuno odsutna. "
Volonteri koji pomažu u Karantini. Izvor: Međunarodni odbor Crvenog križa
Usred ekonomske krize u Libanonu i globalne zdravstvene pandemije gotovo 300,000 ljudi izgubilo je domove. Bolnica St. George, jedna od najvećih u Bejrutu, teško je oštećena i prisiljena zatvoriti.
Vladine procjene stavljaju troškove obnove luke i obližnjih zgrada na 10 do 15 milijardi dolara, što je jednako 20% do 30% BDP-a, prema MUFG-u. Preliminarne procjene banke pokazuju da se stvarni BDP smanjio za više od četvrtine ove godine, na -27%, uz rizike umanjene za negativnu stranu.
Humanitarna pomoć
Svjetski čelnici i međunarodne organizacije obećali su gotovo 300 milijuna američkih dolara hitne humanitarne pomoći, ali su jasno stavili do znanja da neće biti dostupnog daljnjeg novca dok ne bude napretka u političkim i ekonomskim reformama.
Da je Libanon pogođena takvom katastrofom usred ekonomske krize potaknute dugom, zbog koje je valuta od listopada izgubila oko 80% vrijednosti, okrutno je i nepravedno. Ali ako se iz ovog incidenta može izvući bilo kakva nada, to je da je trasirao put za reforme.
Inercija, ukorijenjena korupcija i složeno tkivo libanonske političke klase značili su da je na ovom planu postignut mali napredak otkako je u siječnju osnovana vlada pod premijerom Hassanom Diabom.
Diabova ostavka u ponedjeljak, dok je bijes javnosti potaknuo nasilne ulične prosvjede, potaknula je nadu da se može uspostaviti nova tehnokratska vlada koja će progurati potrebnu reformu.
Ova odluka ostavlja zemlju u neizvjesnosti - nesposobnu za pregovore s vjerovnicima, imateljima obveznica ili MMF-om. Jedan analitičar opisao je dogovor s MMF-om kao "mrtav u vodi".
"Trenutna vlada nije mogla donijeti ove reforme", kaže bankar Euromoneyu. „Potrebna nam je nova vlada sastavljena od stručnjaka. Bit će otpora Hezbolaha [i drugih strana], ali pritisak je previsok, a troškovi ukupnog spuštanja Libanona u kaos preskupi su da bi ih čak i Hezbollah podnio. "
Luka u Bejrutu. Izvor: Međunarodni odbor Crvenog križa
Hezbollah
Prisutnost hezbolaha kojeg podržava Iran, u Libanonu, koji vlade SAD-a i Velike Britanije smatraju zabranjenom terorističkom organizacijom, paralizirala je politički sustav. Kao politička organizacija u Libanonu osvojila je glasove na legitimnim izborima i čini dio vlade. Ima najveću nedržavnu vojnu silu u zemlji.
Drugi su manje optimistični da postoji volja za stvaranjem političke reforme potrebne za provođenje stvarnih promjena, čak i ako se uvede tehnokratska vlada, te predviđaju mjesece paralize.
"Već vidimo frakcije, mešetare moći i elite koji pokušavaju stvoriti nove aranžmane", kaže Charles Hollis, generalni direktor Falanx Assynt, savjetnice za političke i kibernetičke rizike.
“Na ulicama vlada velika ljutnja, ali čini se da su kršćanske zajednice koje su pogođene najgore pogođene uglavnom. Nisam siguran da su pristaše Hezbollaha izašle na ulice tražeći promjene. "
Trajna tvrtka jedini je način da međunarodna zajednica utječe na pozitivne promjene u Libanonu
O diplomatu Nawafu Salamu, sucu Međunarodnog suda pravde, govorilo se kao o mogućem nasljedniku Diaba, ali čak bi se i njegov izbor uvrstio ravno u tradicionalnu pripovijest da premijer mora biti sunit.
"Čak i kandidati o kojima govorimo kao tehnokratski padaju u stare lopte", kaže Hollis.
Hezbollahu nije u interesu poticati bilo što što dovodi do početka neovisne vlade, kaže Hollis.
"Njihov je interes osigurati da se ništa temeljito ne promijeni, tako da njihova kontrola nad dijelovima gospodarstva neće biti narušena", dodaje.
Povratak vlade koju vodi Saad Hariri uz podršku Hezbollaha moguć je, kaže Hollis.
"U ovom smo užasnom sukobu i teško je vidjeti put kroz to", kaže on. "Mislim da ćemo barem godinu dana vidjeti nestabilnost."
Stajalište MMF-a
Suočeni s tako skupom humanitarnom katastrofom, neki su pozvali MMF da ublaži svoj stav i prestane inzistirati na reformama prije nego što pruži pomoć. To ne bi bilo ispravno raditi, a postojanje čvrstog jedinog je načina da međunarodna zajednica utječe na pozitivne promjene u Libanonu.
Izvršna direktorica Kristalina Georgieva ponovila je stav MMF-a u nedjelju, rekavši: „Ovo je trenutak da kreatori politike u zemlji djeluju odlučno. Spremni smo pomoći. "
MMF poziva Libanon da obnovi solventnost javnih financija, uspostavi privremene zaštitne mjere kako bi se izbjegao kontinuirani odljev kapitala, reformira državna poduzeća i proširi socijalnu potporu za najugroženije ljude u zemlji. Tek tada će pristati na program.
U ožujku je libanonska vlada objavila plan restrukturiranja od četiri stupa, nametnuvši bankarskom sustavu gubitak od 83 milijarde dolara, uništivši dioničare i jamčeći štedišama kako bi vratila zemlju na pozitivan rast BDP-a 2022. Međutim, postignut je mali napredak.