Dolje, ali ne i van, Rumunjska je samo rizičnija oklada

Analitičari su smanjili Rumunjsku u Euromoneyevom istraživanju rizika zemlje u skladu s preliminarnim rezultatima za Q1 2019 koji će biti službeno objavljen sljedećeg tjedna.

Zemlja je prošla kroz burnu godinu, koju karakterizira politička i socijalna nestabilnost koja proizlazi iz provedbe zakonskih reformi, i protuvladinih prosvjeda protiv endemskih mita od strane vladinih dužnosnika.

Vladajuću Socijaldemokratsku stranku predvodi Liviu Dragnea, kojoj je zabranjeno da postane premijer za namještanje glasova. Međutim, on još uvijek povlači konce vlade koju vodi Viorica Dancila, tražeći promjene u vladavini prava kako bi se dopustile pomilovanja i amnestije kojima bi on osobno koristio.

Korupcija je bila jedan od četiri faktora političkog rizika koji su smanjeni u 2018-u, i onaj koji još uvijek prima najnižu ocjenu od bilo kojeg faktora rizika od sudionika istraživanja.

Postoje i problemi s institucionalnim rizikom i smanjeni izgledi za državne financije koje rade protiv Rumunjske u postizanju višeg kreditnog rejtinga:

MMF je u studenome upozorio Rumunjsku da rizikuje propuštanje fiskalnog cilja za 2018, postavljen u skladu s ciljem EU-a za postizanje fiskalne stabilnosti, definiran kao deficit koji nije veći od 3% BDP-a.

Teškoća koju je koalicijska vlada imala u ispunjavanju cilja nije zbog sporog rasta. Rumunjsko gospodarstvo, kao i druge u srednjoj i istočnoj Europi, doživljava procvat, a realni BDP raste desezoniranim 4.0% na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu 2018-a.

Industrijska proizvodnja porasla je za 3.5% u 2018-u, maloprodaja za 5.4%, a stopa nezaposlenosti pala je na 3.9% (desezonirana, harmonizirana stopa) od siječnja, pri čemu je stopa registrirane nezaposlenosti na 3.3% povećala plaće i inflaciju (sada 4%) ).

Ekonomisti u Europskoj banci za obnovu i razvoj sudjeluju u istraživanju Euromoneya u svojim najnovijim ekonomskim prognozama da će BDP i dalje biti podržan ulaganjima vezanim za EU fondove i potrošnju povezanu s pooštravanjem tržišta rada.

Vlada je također pribjegla fiskalnim poticajnim mjerama, uključujući veće minimalne plaće i povećanje starosnih mirovina, podržavajući snažnu privatnu potrošnju.

Standard & Poor's vidi kako se glavni deficit opće države širi na 3.3% BDP-a u 2019. i na 3.5% u 2020. godini, s obzirom na prerogativ održavanja narodne potrošnje uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora kasnije 2019. i 2020. godine.

Stručnjaci za rizike sugeriraju da će, s teškom potrebom za poboljšanjem infrastrukture, vlada imati poteškoća u snižavanju, recimo, investicijske potrošnje koja se sufinancira iz strukturnih fondova EU-a, ili pak napraviti znatna poboljšanja u prikupljanju PDV-a kako bi zadržala svoje financije pod kontrolom.

Predviđeni ishod, ako je ispravan, tada bi se pozvao na postupak EU-a u vezi s prekomjernim deficitima.

Slijedom toga, broj bodova u Rumunjskoj je niži, čime se povećava prostor između zemlje i Mađarske i Hrvatske, koja dobiva nadogradnju kreditnog rejtinga u skladu s poboljšanjem ocjene rizika zemlje:

Posljednje snižavanje uslijedilo je nakon primjene takozvanog "poreza na pohlepu" na banke za koji je vlada sada rekla da će ublažiti snižavanjem s 1.2% na 0.4% i sa 100% bankarske imovine na 20%, kako bi se izbjeglo Standard & Poor's prilagođava svoj stabilni BBB-izgled na negativan (stavljajući ga izvan okvira Fitch-ovog i Moody's-ovog ekvivalenta).

Ovaj potez bio je motiviran željom za nižim kamatnim stopama, ali je bio slabo osmišljen, stvarajući neizvjesnost oko poslovnog okruženja i ljutnje poslovnih banaka, investitora i središnje banke u jednakoj mjeri.

Rumunjska je 61^st od 186 zemalja na Euromoney globalnoj ljestvici rizika - tri mjesta ispod Hrvatske i četiri ispod Mađarske - prema dnu trećine od pet kategorija rizika koje sadrže investicijske ocjene, dok je jedno mjesto iznad Turske.

"Rizici za slabije gledanje uključuju daljnje pogoršanje manjka radne snage, domaću političku i reformsku neizvjesnost te promjenu globalnog raspoloženja ulagača prema tržištima u nastajanju", kaže EBRD.

U perspektivi

Ipak, teško je biti pretjerano negativan. Doista, jedina stvar o kojoj se slažu anketari Euromoney-a su da se zemlja i dalje drži povoljnih gospodarskih uvjeta i niskog duga.

Za razliku od svojih suvremenika u zapadnoj Europi, poslovno se povjerenje poboljšava prema pokazatelju ekonomskog raspoloženja koji je objavila Europska komisija.

U veljači je pokazatelj za Rumunjsku porastao na 102.2, od 101.5-a u siječnju, produljujući trend porasta na tri mjeseca, a nedavno je ING izvijestio o snažnom rastu kreditiranja banaka „zadržavajući živu nadu da se gospodarsko usporavanje neće pretvoriti u teško sletanje“.

Politički rizici će i dalje biti pojačani, ali učinci će biti ograničeni gospodarskim rastom i nekim fiskalnim prostorijama.

Doista, ako postoji samo jedan pokazatelj koji opravdava samo ocjene rumunjske investicijske ocjene, to mora biti bruto teret duga, koji je prema Eurostatu krajem rujna pao na 33.9% BDP-a.

Ne smije se zaboraviti da je i dalje jedna od najnižih u regiji, jednako kao Češka.

Financijska će se tržišta tek početi brinuti ako se gospodarstvo usporava, a vlada malo čini da bi prilagodila ambicije fiskalnih poticaja.

Sam bankovni porez nije razlog za pretjeranu zabrinutost.

NAPOMENA: Ako želite trgovati na Forex profesionalno - trgovinu uz pomoć naših Forex robot koje su razvili naši programeri.
Signal2forex pregled