Predsjednik Trump naredio je američkim firmama da odustanu od Kine, ali mnoge već jesu i još su na putu

Predsjednik Trump uznemirio je Wall Street kada je zahtijevao od američkih tvrtki da presele proizvodnju iz Kine. No, mnogi su već poduzeli korake da to učine, au razgovorima o zaradi tijekom prošlog mjeseca deseci izvršnih direktora nagovijestili su planove za daljnju diverzifikaciju svojih opskrbnih lanaca usred sve intenzivnijeg trgovinskog rata.

23. kolovoza Trump se oglasio na Twitteru, naredivši američkim tvrtkama da "odmah počnu tražiti alternativu Kini" i pozvao ih da umjesto toga počnu proizvoditi svoje proizvode u SAD-u. Pritom je citirao Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA ) — donesen 1977. kako bi se pozabavili “neuobičajenom i izvanrednom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, vanjskoj politici ili gospodarstvu Sjedinjenih Država”. Predsjednikova prijetnja uznemirila je ulagače, poslavši dionice na najniže razine na dan kada je Dow Jones Industrial Average pao za više od 600 bodova.

Trump se u petak udvostručio, napadajući General Motors zbog njegove značajne prisutnosti u Kini i postavljajući pitanje bi li proizvođač automobila trebao preseliti poslovanje u SAD.

"Ponekad morate poduzeti oštre mjere", rekao je ekonomski savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow zajedno s ministrom financija Stevenom Mnuchinom na marginama sastanka G-7 u Francuskoj. Kudlow je dodao da bi američke tvrtke trebale poslušati predsjednikov poziv da napuste Kinu.

Nijedan predsjednik SAD-a nije se pozvao na zakon kao polugu u trgovačkom sporu, a kamoli da prekine poslovne veze s jednim od svojih najvećih trgovačkih partnera. Uistinu, tijekom prošlog stoljeća, administracija SAD-a uglavnom je koristila IEEPA za kazneni progon trgovine drogom ili financijskog terorizma kroz sankcije ili druge ekonomske kazne.

Nije jasno kako ili pod kojom ovlasti bi Trump mogao provesti ovu direktivu. Ako bi nastavio dalje, tvrtke bi vjerojatno osporile nalog, što bi dovelo do sudskog spora. A čak i tada je neizvjesno kako će sud presuditi. Neki analitičari tvrde da zakon dopušta predsjedniku da provede određene radnje koje ograničavaju poslovanje tvrtki u Kini, blokirajući buduća ulaganja, čak i ako to ne dopušta Trumpovoj administraciji da im izravno naredi preseljenje.

Američke tvrtke već su počele poduzimati korake za diversifikaciju proizvodnje usred rastućih napetosti tijekom prošle godine, ali ova posljednja zapovijed prisiljava bezbroj industrija da se bore s eskalacijom trgovinske neizvjesnosti.

Predsjednik Trump rekao je prošlog tjedna da će 250. listopada podići postojeće carine na kineske proizvode u vrijednosti od 25 milijardi dolara s 30% na 1%. Dodatno, carine na još 112 milijardi dolara kineske robe, koje su stupile na snagu u nedjelju, sada su 15% umjesto 10%. Opterećena dugotrajnim trgovinskim sporom tijekom prošle godine, Kina je prepustila svoje prvo mjesto kao najveći trgovinski partner Amerike i sada se nalazi na trećem mjestu.

Malo se tvrtki planira potpuno preseliti iz Kine. To bi se pokazalo posebno razornim za američke industrijske i tehnološke teškaše koji se oslanjaju na kinesku proizvodnu bazu kao kritični dio svog opskrbnog lanca. Kina još uvijek proizvodi otprilike 25% ukupne proizvedene robe u svijetu - dijelom zbog poteškoća u pronalaženju dovoljno radne snage u tvornicama drugih zemalja.

S obzirom na blizinu Kine, zemlje jugoistočne Azije, uključujući Vijetnam, Indoneziju i Maleziju, privukle su pozornost posljednjih mjeseci kao potencijalna alternativna odredišta za nabavu. Nekoliko je tvrtki uspješno prebacilo dio svoje proizvodnje na ta mjesta, no mnoge su bile ugušene nedostatkom specijaliziranih opskrbnih lanaca i nedostatkom radne snage (u Kambodži više od 40% sve robe pregledane u prošlom tromjesečju nije zadovoljilo inspekcijske standarde).

Uzmimo za primjer Boeing - čini se da proizvođač zrakoplova sa sjedištem u Seattleu nije spreman napustiti kinesko tržište u skorije vrijeme nakon otvaranja tvornice za mlažnjake 737 Max krajem prošle godine. Premještanje proizvodnje također bi moglo dovesti Boeing u opasnost od ustupanja konkurentskom Airbusu, koji se snažno natječe na kineskom tržištu. Procjenjuje se da će poslovanje Boeinga dodati više od milijardu dolara kineskom gospodarstvu svake godine. Tvrtka je prošle jeseni isporučila 1 novih zrakoplova 200 Max kineskoj zrakoplovnoj kompaniji Xiamen.

Apple je još jedan odličan primjer. Većina proizvoda tehnološkog diva proizvodi se u Kini, a njegov najveći dobavljač Foxconn proizvodi lavovski udio tvrtkinih iPhonea u 29 tvornica u središnjoj pokrajini Zhengzhou. Ukupno uzevši, otprilike 50% lokacija Appleovih dobavljača nalazi se u Kini, što je povećanje od 5% samo u posljednje četiri godine. Trebale bi godine da Apple u potpunosti napusti Kinu i mogao bi otvoriti put konkurentima poput Samsunga da pojedu njegov tržišni udio. Apple također notorno nije uspio izraditi vrhunska računala u SAD-u – u zastoju zbog nedostatka dobavljača koji bi mogli napraviti pravi vijak.

Ipak, Apple je navodno zatražio od svojih glavnih dobavljača da procijene implikacije troškova premještanja između 15% i 30% njihovih proizvodnih kapaciteta iz Kine u zemlje jugoistočne Azije. To je dijelom zato što se njegovi pametni satovi i bežične slušalice AirPod sada suočavaju s carinom od 15%, dok bi porez na iPhone mogao stupiti na snagu 15. prosinca.

Druge najveće američke tehnološke tvrtke slijede Appleovo vodstvo. Proizvođači računala HP Inc. i Dell Technologies navodno razmišljaju o premještanju do 30% svoje proizvodnje prijenosnih računala iz Kine. Antonio Neri, izvršni direktor Hewlett Packard Enterprisea, rekao je za CNBC ovaj tjedan da je tvrtka uspjela ublažiti utjecaj tarifa u prošlom kvartalu velikim dijelom zahvaljujući diverzificiranom opskrbnom lancu. A upravo je jučer više prodajnih mjesta izvijestilo da Google u vlasništvu Alphabeta seli proizvodnju svog pametnog telefona Pixel, petog najvećeg brenda pametnih telefona u SAD-u, u Vijetnam, počevši od ove jeseni. Google također planira s vremenom preseliti proizvodnju većine svog hardvera koji je namijenjen za SAD u Vijetnam.

Za stotine američkih tvrtki, osobito maloprodajnih imena kao što je Starbucks, uspon i napuštanje Kine nije nešto što si mogu priuštiti. Izvršni direktor O’Reilly Automotive Gregory Johnson, na primjer, rekao je da, iako dobavljač autodijelova istražuje alternativne lokacije za nabavu, to ne bi bila kratkoročna promjena zbog nedostatka kapaciteta drugdje.

Ali trgovinski rat, pojačan najnovijom Trumpovom retorikom, uvjerava sve veći broj američkih multinacionalnih kompanija - osim velikih tehnoloških tvrtki - da prebace proizvodnju u zemlje za koje je manje vjerojatno da će biti pogođene carinama.

“Što se tiče margine, ne znam ni za jednog dobavljača koji ne seli neki oblik proizvodnje izvan Kine,” rekao je investitorima 20. kolovoza izvršni potpredsjednik Home Depota Ted Decker. “Dakle, imamo dobavljače koji sele proizvodnju u Tajvana, Vijetnama, Tajlanda, Indonezije, pa čak i natrag u Sjedinjene Države.”

Da budemo sigurni, čak i prije nego što je trgovinski rat započeo prošle godine, tvornička proizvodnja počela je napuštati Kinu, pogođena usporavanjem gospodarstva zemlje, rastućim troškovima rada i strožim ekološkim propisima.

No, zadnjih mjesec dana pritisak se pojačao. Dok predsjednik Trump pojačava svoju retoriku, mnogi američki poslovni čelnici su se uključili u konferencijske pozive o zaradi kako bi opisali ono što vide kao hitne okolnosti. Kako bi se prilagodili sve nestabilnijem terenu, rukovoditelji su prisiljeni preispitati svoje opskrbne lance.

A u godišnjem istraživanju koje je u lipnju provelo Američko-kinesko poslovno vijeće, gotovo 30% od 220 ispitanika reklo je da su već odgodili ili otkazali ulaganja u Kinu ili SAD zbog rastuće neizvjesnosti u trgovini. Iako je samo 13% reklo da ima planove konkretno premjestiti poslovanje iz Kine, taj postotak raste s 10% u 2018. i 8% u 2017. Promjena bi sada mogla biti još izraženija jer je istraživanje provedeno u vrijeme kada su dužnosnici u Pekingu i Washingtonu ponovno pokretali trgovinske pregovore.

"Dok je Kina i dalje prioritetno tržište za većinu anketiranih tvrtki, tržišni optimizam jenjava", navedeno je u istraživanju. Od onih tvrtki koje su odlučile smanjiti nova ulaganja, 60% je navelo povećane troškove ili neizvjesnosti iz trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.

Američko-kinesko poslovno vijeće, Anketa za članove 2019

Štoviše, američke tvrtke ponudile su sumorne izglede za svoje dugoročne izglede u Kini: 14% ispitanika reklo je da su "pesimistični" ili "donekle pesimistični" u pogledu poslovnog okruženja u Kini u sljedećih pet godina, u usporedbi s 9% prije godinu dana. To je najslabije očitanje barem od 2010.

Različiti sektori suočavaju se s različitim izazovima i različitim razmjerima neizvjesnosti.

Proizvođači igračaka, obuće i odjeće temelje se na desetljećima dugom preseljenju iz Kine. Te su tvrtke pogođene stjecajem čimbenika, od kojih je najpoznatiji osmerostruki porast prosječnih plaća radnika od 2004. Prosječna naknada za proizvodnju po satu u Kini iznosi 4.12 USD, prema istraživanju Barclaysa, naspram, na primjer, 1.59 USD u Kini. Indija.

"Danas se mnogi trgovci na malo nalaze pod pritiskom rastućih troškova nabave koji su rezultat njihovog prevelikog oslanjanja na Kinu i druga skuplja tržišta nabave", rekla je izvršna direktorica The Children's Placea Jane Elfers u razgovoru s investitorima 21. kolovoza.

Neki analitičari vide proizvođača igračaka Hasbro, koji seli svoje poslovanje izvan Kine od 2012., kao avangardu za širu maloprodajnu industriju.

“Vidimo sjajne prilike u Vijetnamu, Indiji i drugim teritorijima poput Meksika,” rekao je izvršni direktor Hasbra Brian Goldner prošlog tjedna za CNBC. "Činimo još više u SAD-u. Vratili smo Play-Doh u SAD prošle godine, "

Dodao je da dvije trećine globalnog poslovanja dolazi iz Kine, ali to je znatno manje u odnosu na gotovo 90% u 2012.

"Vidimo priliku koja će nas dovesti do toga da do kraja 2020. budemo na oko 50% ili ispod za tržište SAD-a koje izlazi iz Kine", rekao je Goldner. “Vjerujemo da bismo do 2023. trebali biti ispod trećine.”

Na Hasbrovom prošlomjesečnom razgovoru o zaradi, Goldner je naglasio povećanu potrošnju tvrtke kako bi proširio svoj proizvodni otisak na globalnoj razini, posebno u Indiji i Vijetnamu.

Hasbro nije jedini trgovac na malo koji planira većinu svog poslovanja preseliti iz Kine u bliskoj budućnosti.

"Sjedinjene Države su naša zemlja broj jedan u proizvodnji s obzirom na važnost osobne njege i ljepote u našem poslovanju", rekao je investitorima 22. kolovoza financijski direktor L Brandsa Stuart Burgdoerfer. "U smislu naše ukupne aktivnosti nabave, Kina predstavlja manje od 20 % naše ukupne aktivnosti nabave i smanjio se za gotovo 10 postotnih bodova tijekom posljednje tri ili četiri godine na temelju vrlo namjernih nastojanja timova za nabavu i proizvodnju u našem poslovanju da osiguraju da i dalje imamo dobro raznoliku bazu opskrbe .”

Carter’s, tvrtka za proizvodnju dječje odjeće sa sjedištem u Atlanti koja posjeduje OshKosh B’gosh, još je jedan trgovac na malo koji je ubrzao prelazak proizvoda iz Kine u SAD, sa 26% prošle godine na 20% ove godine.

Neka značajna proizvodna imena, poput proizvođača motornih saonica i ATV-a Polaris iz Minnesote, također se sele u SAD. Izvršni direktor Scott Wine opisao je planove tvrtke da prebaci 30 milijuna dolara dijelova strojeva iz Kine američkim dobavljačima kao "izvrstan primjer" ublažavanja nastojanja. Wine je primijetio da je trgovinska politika Trumpove administracije rezultirala s 110 milijuna dolara godišnje u troškovima povezanima s carinama.

No, kako sve više i više tvrtki mijenja poslovanje, mala manjina se seli natrag u SAD. Prema toj najnovijoj američko-kineskoj poslovnoj anketi, samo 3% planira preseliti svoje poslovanje u Kini u SAD.

Za tvrtke poput Matsona sa sjedištem u Honoluluu, povratak u SAD pokazao se preteškim unatoč mračnim poslovnim izgledima Kine.

"Vrlo malo onoga što čujemo o onome što potencijalno napušta Kinu vraća se u Sjedinjene Države", rekao je 7. kolovoza izvršni direktor Mattsona Matthew Cox. s."

Iako se bori izgraditi svoj visokotehnološki opskrbni lanac, Vijetnam se pokazao kao jedan od najvećih dobitnika trgovinskog spora između SAD-a i Kine. I to se odražava u nedavnim podacima. Vijetnamsko gospodarstvo poraslo je 6.7% u drugom kvartalu 2019., nadmašivši rast Kine od 6.2%. Prošle je godine Vijetnam zabilježio najveći porast proizvodnih aktivnosti u usporedbi s drugim velikim gospodarstvom u Aziji, prema IHS Markitu. Zahtjevi za izdavanje dozvola za strana ulaganja također su porasli, za 26% u prvoj polovici 2019. u usporedbi s prošlom godinom.

Maloprodaja odjeće Chico’s, proizvođač mirisa Sensient Technologies, dobavljač autodijelova Genuine Parts Company i proizvođač industrijskih strojeva Ingersoll-Rand prošli su mjesec naznačili da nastoje povećati proizvodnju u Vijetnamu.

Leggett & Platt sa sjedištem u Carthageu, Missouri, u međuvremenu se više oslanjao na Vijetnam, ali priznaje da ta zemlja još uvijek znatno zaostaje za kineskim proizvodnim kapacitetom. Kineski uvoz pao je 55% u svibnju, prema posljednjim objavljenim podacima, kada je Vijetnam pridonio sa 109,000 madraca. Prošle su godine kineske jedinice u prosjeku mjesečno proizvodile 475,000 madraca.

Druge zemlje u jugoistočnoj Aziji uskoro bi mogle dobiti poticaj.

iRobot, tvrtka koja stoji iza robotskog usisavača Roomba, planira preseliti svoju početnu liniju robota u Maleziju, očekujući da će ondje proizvoditi proizvode do kraja godine, djelomično radi borbe protiv utjecaja tekućeg trgovinskog rata. Izvršni direktor Colin Angle rekao je prošli mjesec da će tarife utjecati na brojke tvrtke tijekom 2019. Modni dizajner iz Long Island Cityja Steven Madden počeo je 2015. premještati proizvodnju torbica iz Kine u Kambodžu. Rukovoditelji su nedavno rekli ulagačima da očekuju da će Kambodža činiti 30% svoju ukupnu proizvodnju do kraja godine.

Fastenal sa sjedištem u Minnesoti, sa svoje strane, krenuo je agresivno prošle jeseni i prebacio svoju proizvodnju iz Kine u Tajvan. Najveći distributer zatvarača, koji se može pohvaliti tržišnom vrijednošću od 17 milijardi dolara, rekao je u svojoj objavi zarade prošlog mjeseca da je tvrtka također podigla cijene, ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi tarifne troškove i povezanu inflaciju.

"I tako smo krenuli s nekima od toga prilično agresivno prošle - kasne prošle jeseni", rekao je izvršni direktor Daniel Florness. “I tako smo premjestili dio našeg proizvoda iz Kine. Većina toga, što smo preselili, otišlo je u druge azijske zemlje, prvenstveno Tajvan.”

Meksiko je, također, privukao više pozornosti među tvrtkama u proteklom mjesecu, posebice među tvrtkama za automobilske dijelove i tehnologiju. I Juniper Networks i Microchip Technology tamo su preselili proizvodnju, pomažući nadoknaditi troškove povezane s tarifama.

Cooper Tire & Rubber proizvodi više guma u Meksiku i SAD-u.

“Vrlo smo uvjereni da će, do trenutka kad izađemo iz 2020., većina [guma za kamione i autobuse] dolaziti izvan Kine, rekao je 29. srpnja predsjednik i izvršni direktor Bradley Hughes.

Dok su gore spomenuti planovi u punom zamahu, neke proizvodne tvrtke, poput domaćeg dobavljača Masco, upravo počinju mijenjati svoje proizvodne linije, naglašavajući kako su nedavne napetosti bacile mrlju na daljnja ulaganja u Kini.

"Što se tiče tarifa, naše kratkoročne mjere ublažavanja uglavnom su bile cijene", rekao je izvršni direktor Masca Keith Allman 25. srpnja. "Međutim, nastavljamo raditi s našim dobavljačima i internim timovima na mogućnostima smanjenja troškova i počeli smo se kretati ograničeno proizvodnja izvan Kine, kao dugoročnije rješenje.”

Nick Wells pridonio je ovom izvješću.