Američke banke 'plivaju u novcu' dok se depoziti povećavaju za dva bilijuna dolara usred koronavirusa

Financijske vijesti

Osoba na skuteru vozi se u četvrtak, 11. lipnja 2020., pokraj poslovnice banke JPMorgan Chase & Co. u New Yorku, SAD.

Jeenah Moon | Bloomberg | Getty Images

To je inačica bogatih u bankarskom svijetu koja postaje bogatija.

Rekordni skok gotovine u iznosu od 2 bilijuna dolara pogodio je depozitne račune američkih banaka otkako je koronavirus prvi put pogodio SAD u siječnju, pokazuju podaci FDIC-a.

Zid novca koji teče u banke nema presedan u povijesti: samo su u travnju depoziti porasli za 865 milijardi dolara, što je više od prethodnog rekorda za cijelu godinu.

Sve je na ovaj ili onaj način potaknuo odgovor na pandemiju: Vlada je oslobodila stotine milijardi dolara kako bi ojačala mala poduzeća i pojedince poticajnim provjerama i naknadama za nezaposlene. Federalne rezerve započele su niz napora da podrže financijska tržišta, uključujući neograničeni program kupnje obveznica. A neizvjesna budućnost potaknula je donositelje odluka, od kućanstava s dvije osobe do globalnih korporacija, na gomilu novca.

Prema FDIC-u, više od dvije trećine dobitka pripalo je 25 najvećih institucija. A to je bilo koncentrirano na sam vrh industrije: JPMorgan Chase, Bank of America i Citigroup, najveće američke banke po aktivi, u prvom su tromjesečju rasli mnogo brže od ostatka industrije, prema podacima tvrtke.

"Kako god pogledali, ovaj je rast bio apsolutno izvanredan", rekao je Brian Foran, analitičar iz Autonomnog istraživanja. "Banke su preplavljene gotovinom, oni su poput Scroogea McDucka koji pliva u novcu."

Postoji nekoliko razloga zašto su američke megabanke - preživjele posljednju krizu 2008. godine - bile glavni korisnici depozita. Kad su države u ožujku počele uvoditi zatvaranja, korporacije, uključujući Boeing i Ford, odmah su izvukle desetke milijardi dolara iz kreditnih linija, a taj je novac u početku bio parkiran kod banaka koje su izdavale te zajmove.

Velike banke također su opsluživale velik dio kupaca u Programu zaštite plaća, vladinom naporu od 660 milijardi dolara da potpomogne male tvrtke. Budući da su zajmodavci uglavnom zadovoljavali postojeće kupce, novac je prvo sletio na bankovne račune tvrtki koje su olakšavale kredite.

Institucije poznate kao povjerljive banke, koje su skrbnici ulaganja menadžera imovine poput BlackRocka ili Fidelityja, dobile su depozite kada je Fedov program kupovine obveznica ukrao milijarde dolara vrijednosnih papira s hipotekom. JPMorgan i Citigroup imaju velike skrbničke odjele.

I naravno, megabanke jednostavno imaju najviše američkih maloprodajnih kupaca; obični ljudi s malo mogućnosti za trošenje novca dok se sklanjaju kod kuće. Stopa osobne štednje u travnju je dosegla rekordnih 33%, objavio je prošlog mjeseca američki ured za ekonomsku analizu. Osobni dohodak tog se mjeseca zapravo popeo za 10.5%, zahvaljujući 1,200 stimulativnih provjera i naknadama za nezaposlene koji su u nekim slučajevima iznosili više od redovnog dohotka radnika.

Sav taj novac slivao se na bankovne račune. Izvršni direktor Banke Amerike Brian Moynihan rekao je prošli mjesec za CNBC da su računi na bilansima ispod 5,000 dolara zapravo imali i do 40% više novca nego prije pandemije.

Megabanke su se, s mrežom ogranaka na obali do obale, oslanjale na obilne depozite kao ključnu prednost u doba financijske krize. Oni su jedan od najjeftinijih izvora financiranja zajmova, pomažući industriji da zabilježi profit čak iu doba niskih kamatnih stopa.

Međutim, banke, koje će usred recesije oprezno pozajmljivati ​​novac, ponestaje koristi za rastuću planinu gotovine, rekao je Foran.

"Mnogo banaka kaže:" Iskreno, sada ne možemo puno učiniti s tim ", rekao je. "Imaju više depozita nego što znaju s čime."

Ako je procvat depozita samo jedan od znakova poduzetih koraka za ublažavanje financijske štete od pandemije, tek će se vidjeti koje su krajnje posljedice na vladino povijesno trošenje. Neki stručnjaci vide pad dolara u kombinaciji s višom inflacijom. Drugi vide burzu na burzi u nastajanju.

Jedna od posljedica za štediše bit će neposrednija, kaže Foran: Banke će sigurno smanjiti svoje ionako neznatne kamatne stope, jer im ne treba više vašeg novca.

Uz priloge CNBC-a Natea Rattnera.